|
Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem koje je potrebno promatrati više godina. Više meteoroloških faktora utječe na klimu, a najbitniji su: nadmorska visina, zemljopisna širina, raspodjela more-kopno, zračne struje, morske struje i atmosfera te vrsta tla, biljni pokrov, jezera...
Prve meteorološke postaje u Istri postavljene su još krajem 19. stoljeća. Istra se nalazi na poluotoku te je sa tri strane okružena morem. To je bitna stvar jer je činjenica da se more danju sporije grije, a noći sporije hladi negoli kopno. Zbog toga nastaju manja polja tlaka zraka što uzrokuje zračna gibanja.
Nalazimo se u području zapadne struje zbog koje se često osjeti utjecaj Atlantika u našim krajevima. Tako nam ciklone koje prilaze sa sjeverozapada donose južinu i vlažno vrijeme. Svima poznate Genovske ciklone često donose obilne oborine, a najčešće su u jesen. Nastaju tako da sa sjevera Europe hladni zrak krene prema jugu i zapne nad Alpama, dok sa druge strane Alpa nastaje zavjetrinska depresija tlaka. Ljeti naše krajeve zahvaćaju oslabljene fronte, koje oborine donose uglavnom sjevernom dijelu Jadrana i unutrašnjosti Hrvatske. Ciklone su rijetke, ali se sve češće pojavljuju krajem kolovoza. Zimi visinske ciklone Istri donose buru, hladno i suho vrijeme, dok u ostatku Hrvatske često pada snijeg. Ciklona koja putuje Jadranom najprije donosi jugo, a onda buru. Ako je zrak dovoljno hladan onda i snijeg. Ako ciklona ima centar nad južnom Italijom onda Istra najčešće ima suho vrijeme dok u Dalmaciji pada kiša ili snijeg (zimi).
Zimske anticiklone su česte nad srednjom i istočnom Europom, one nam donose suho vrijeme sa burom. Poznata sibirska anticiklona ima svoje središte duboko u Rusiji, a povremeno se prebaci preko Urala pa našim krajevima donosi hladno vrijeme sa burom, često popraćeno visinskom ciklonom. Ponekad se ovakve situacije znaju desiti u ožujku i travnju, što prije svega ne pogoduje procvalim biljkama. Ljeti azorska anticiklona često prekriva zapadno Sredozemlje, a povremeno dolazi i do naših krajeva. Vrijeme je onda toplo, suho i vedro.
Najniže temperature u naše krajeve dolaze sa sjeveroistoka, zimi, uz buru. Sa Afrike dolazi topla zračna masa, koja ljeti ponekad može doći i sa ugrijanog balkanskog poluotoka.
Što se tiče temperatura zraka, najveći utjecaj na to ima reljef. Zrak se grije primajući toplinu od podloge, a hladi se također u dodiru sa podlogom. Zbog veće nadmorske visine, najhladnije je na vrhovima Učke i Ćićarije. Zimi je tamo prosječna temperatura zraka ispod 0°C, dok je ljeti niža od 18°C. Već na nešto nižoj visini siječanjska temperatura zraka je oko 2°C, a srpanjska oko 19°C. Središnja Istra nalazi se između Učke i Ćićarije te zapadne obale Istre. Srednja siječanjska temperatura u Pazinu iznosi 2,7°C, a srednja srpanjska 20,6°C. Okolica se ne razlikuje mnogo od ovih podataka. Valja spomenuti i temperaturnu inverziju – zrak se najjače ohlađuje u blizini tla i slijeva se prema kotlinama. To se događa za vrijeme vedrih i tihih noći. Tako primjerice u Pazinu jutro može biti hladnije nego na vrhu Učke. Što se obale tiče, istočna je obala toplija od zapadne, dok je najtopliji krajnji jug (Pula sa otocima) gdje zimi prosječna temperatura ne pada ispod 5°C. Ostatak obale tokom siječnja ima prosječnu temperaturu oko 4°C. Ljetna se temperatura kreće od 22 do 24°C. Utjecaj mora po dolinama rijeka seže duboko u unutrašnjost, a najpoznatija je dolina rijeke Mirne zbog koje topli zrak djelomično dolazi sve do Buzeta.
Valja spomenuti i temperaturne razlike more – kopno. U noći je zbog ohlađivanja hladnije u unutrašnjosti, osobito po kotlinama. Na moru je toplije jer zagrijano more ''grije'' obalu. Danju more hladi obalu, tako da u unutrašnjosti Istre temperatura bude nekoliko stupnjeva viša. Ponekad tokom noći na kopnu za biti do 10°C hladnije nego na moru. Tako je u Pazinu jednom izmjereno -21°C, dok je istovremeno uz more bilo oko -10°C.
U Opatiji ima 16 dana u kojima temperatura pada ispod nule, u Poreču 40, a u Pazinu čak 82 dana. Toplih dana (kad je temperatura iznad 25°C) ima najviše na rubovima istre, od 80 do 100, dok ih na vrhu Učke ima manje od 20. Vrućih dana (temperatura iznad 30°C) ima oko 10 do 20 na području središnje i zapadne Istre. Tople noći su noći u kojima temperatura ne pada ispod 20°C; u Opatiji takvih noći ima 36, u Poreču 16, a u Pazinu samo 4. U okolici Pazina nešto više, jer je Pazin ipak u kotlini.
Srednja temperatura mora na zapadnoj obali u veljači iznosi oko 9-10°C, a u kolovozu oko 24°C. Minimalna temperatura mora ikad izmjerena iznosila je 5,9°C, a maksimalna 26,5°C. Slanoća mora iznosi oko 37 promila.
Najviše oborina padne tokom jeseni, a najmanje tokom ljeta. Na prostorni raspored najviše djeluje reljef. Zbog njega, najviše oborina ima na Ćićariji i Učki. Najviše vlažnog zraka dolazi sa jugozapada i zapada, te zbog podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Godišnje na sjeveroistoku Istre padne preko 1500 mm oborine, dok Učka ima više od 2000 mm. Količina oborine raste sa zapadne obale prema istoku. Na zapadnoj obali Istre padne od 800 do 1100 mm oborina, više na sjevernom djelu. Središnja Istra, Pazin, godišnje ima 1135 mm oborine, a prosječno ima 124 dana sa kišom.
Ljeti je posljednjih godina sve češća suša, osobito na zapadnoj obali gdje ima najmanje padalina. U korist tomu ide i crveno tlo koje nema sposobnost da dulje zadržava vlagu. Osim suše, ljeto donosi i brojne nevere sa grmljavinom. Za vrijeme dnevnog razvoja oblaka česta je tuča u središnjem dijelu Istre, a uz more tuča se javlja pri prolazu hladnih fronti. Onda su česte i pijavice. Godišnje ima 20-tak dana sa grmljavinom u Rovinju, Pula 30-tak, dok u unutrašnjosti Istre ima više od 40 dana sa grmljavinom.
Prosječna količina naoblake povećava se od juga prema sjeveru Istre. Studeni je najoblačniji mjesec, dok su najvedriji srpanj i kolovoz. Tokom srpnja, u unutrašnjosti Istre oblaci pokrivaju oko 4/10 neba. U prosjeku, godišnje ima oko 80 vedrih dana, Pazin ima 73, dok je taj broj dana na Učki i Ćićariji još manji.
Magla je uz obalu rijetka, obično ima oko 3 maglena dana godišnje na zapadnoj obali. Najčešća je u proljeće, dok je more još hladno, a kopno se jače zagrije. U unutrašnjosti Istre magle ima znatno više, osobito po kotlinama (Pazin 50 dana). Učka također ima dosta maglenih dana, jer se pod maglene dana računa i onda kada je mjesto promatranja u oblacima.
Snijeg je rijeka pojava, a još je rjeđe zadržavanje na tlu. U središnjoj Istri u prosjeku ima oko tjedan dana sa snježnim pokrivačem, dok ih na Učki i Ćićariji ima preko 20.
U Istri najčešće pušu vjetrovi sa sjeveroistoka i jugoistoka. Sa sjeveroistoka puše bura. Najčešća je po zimi. To je hladan, mahovit i suh vjetar koji puše sa istočne obale Jadrana prema otvorenom moru. I Istri najjače brzine doseže na višim nadmorskim visinama, te na krajnjem jugu. Posebno je poznat rt Kamenjak koji je otvoren prema Velebitu. Postoje dvije vrste bure: anitciklonalna i ciklonalna. Anticiklonalna donosi sunčano, suho i hladno vrijeme, dok ciklonalna uz hladno vrijeme donosi naoblaku i oborine, često puta zimi može biti i snijeg. Ona koja donosi sunčano vrijeme pojavljuje se češće. Za nastanak bure bitna je prepreka između toplijega i hladnijeg zraka, a to su Dinaridi. Time dolazi do rušenja hladnog zraka preko Dinarida do mora.
Jugo je topao i vlažan vjetar, koji se u hladnoj polovici godine izmjenjuje s burom. Nastaje kada Istra dolazi pod utjecaj južne ili jugoistočne struje. Na kopnu ne doseže takve brzine kao bura, a donosi oblačno i kišno vrijeme (ciklonalno jugo). Podiže veće valove nego li bura, i to upravo zbog toga što jugo svojim većim djelom puše iznad mora. Najjače je kad puše na prednjoj strani duboke ciklone, posebno Genovske.
Pri stabilnu i vedru vremenu, posebno ljeti, za obalni je pojas Istre značajna i obalna zračna cirkulacija. Vjetar od jutra ''okreće za Suncem''. Tako sa jutarnjeg burina okreće prema jugu, a poslijepodne puše sa zapada. Ovaj se vjetar zove maestral i nastaje zbog toga jer se kopno jače zagrije od mora.
Valja još spomenuti istočnjak, puše obično kad je ciklona nad Tirenskim morem. Jugozapadnjak je čest ljeti tokom dnevne cirkulacije zraka. Povremeno se javlja i u hladnijem godišnjem dobu, a onda se naziva lebić. Vrlo je kratak, ali može postići veliku brzinu i napraviti štete uz zapadnu obalu Istre. Diže velike valove i uništava luke jer nisu zaštićene sa jugozapada. Sjeverozapadnjak se javlja na stražnjem djelu ciklone, a opasan može biti ljeti, prije svega zbog dosta ljudi uz obalu i u moru. |
