|
Petak, 11 Travanj 2008 |
|
Ljudi su ljuti i nervozni. Južina uzima svoj danak. Biometeorološke prilike nisu odveć dobre. Sve to zbog ciklone koja već danima uzrokuje promjenjivo vrijeme nad našim krajevima. Ima dosta naoblake uz tek kraća sunčana razdoblja, a evo količina kiše posljednjih 10 dana prema Pljusku: Fažana 11, Rovinj 16, Žminj 21, Flengi 22, Pazin 25 i Buje 44 litre kiše po metru kvadratnom. Najviše je kiše dobio sjever Istre, a noćas je bilo i grmljavine. Večeras se temperature zraka kreću od 12 do 16°C. |
|
Četvrtak, 03 Travanj 2008 |
|
Jučer je prevladavalo pretežno oblačno, s tim da je oblačnije je bilo poslijepodne. Nakon 16 sati s dolaskom fronte počela je kiša. Vjetar je okrenuo na umjerenu buru te je zahladilo. Najviše je kiše palo u sjevernoj Istri, dok se na višim dijelovima Učke stvorio tanji snježni pokrivač.
Navečer se razvedrilo što je uzrokovalo hladniju noć, a osobito jutro. Uz obalu temperature zraka su se kretale od 0 do 5°C, dok su u
unutrašnjosti Istre bile od -2 do 3°C. Kao što se iz toga vidi, ponegdje je bilo mraza, uglavnom po kotlinama.
Nakon pretežno sunčanog prijepodneva, došlo je do razvoja oblaka - cumulusa. Ponegdje je iz njih bilo i malo kiše. Dnevne temperature bile su od 14 do 17°C. |
|
Srijeda, 26 Oľujak 2008 |
|
Jučer u popodnevnim satima još je jedan Cumulonimbus sa sjevera došao na područje Istre, no glavninom je zahvatio Kvarner tako da se nakratko zabijelilo područje istočne Istre. Prema dojavama, zabijelila su se i više područja središnje Istre. No snijeg se otopio prije večeri. Vedra i tiha noć uzrok je jutarnjem mrazu, kojeg je bilo ponegdje i uz obalu. U unutrašnjosti Istre je bilo jakog mraza, a temperatura zraka se je spustila i ispod -7°C, dok je na zapadnoj obali bilo oko -1°C. Jug Istre bio je u laganoj pozitivi, ali svejedno bilo slabog mraza. Danju je bilo pretežno sunčano, povremeno sa umjerenom naoblakom i suho. Na vrhu Učke ima preko pola metra snijega, koji se ispod 1000 metara danas intenzivno topio. Navečer se jače naoblačilo, a nakon 21 sat počela je i kiša. Snijeg je bilo samo u najvišim dijelovima polutoka. |
|
Utorak, 25 Oľujak 2008 |
|
Na iznenađenje mnogih, snijeg je jutros zabijelio središnju Istru. No neće dugo, tek je 9:30 a snijega u Pazinu ima samo u tragovima. Jutros u 7 sati bilo ga je oko 4 cm, a minimalna temperatura iznosila je -3,0°C. Nažalost, jutros je bilo i poledice te se na Istarskom Y desila teška prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo više automobila. Evo jutrošnjih bijelih prizora iz Pazina: |
|
Petak, 21 Oľujak 2008 |
|
Zbog djelomice vedre noći, ponovo je bilo mraza u unutrašnjosti Istre, ali i ponegdje uz obalu. Minimalne vrijednosti temperature zraka: Pazin -5, Žminj -2, Flengi -1, Galižana 1 i Rovinj 4°C. Da se nije naoblačilo ove bi vrijednosti bile još malo niže. Iako je u Pazinu bilo čak -5, nema nekih šteta na procvjetalim voćkama. Prijepodne su se sunčeve zrake probijale kroz sloj tankih visokih oblaka tako da je maksimalna temperatura zraka izmjerena sredinom dana: Flengi 11, Pazin, Galižana i Rovinj 12 te Žminj 13°C. Tlak zraka bio je u naglom padu. Južni i jugozapadni vjetar bio je u jačanju, na obali je poslijepodne puhao od 5 do 10 m/s. Slaba kiša je počela padati oko 17 sati, ponegdje i malo prije. Na visinama iznad 800 metara padao je snijeg. U večernjim satima tlak je na području Istre bio oko 988-989 hPa. Pasti će još za neka 4 hPa. |
|
Četvrtak, 20 Oľujak 2008 |
|
Ne događa se baš često da tlak u našim krajevima padne ispod 990 hPa, no ovog će vikenda pasti na oko 985 hPa. Najniži će biti u noći sa petka na subotu. Zbog niskog tlaka te punog mjeseca, a još uz to i jak južni i jugozapadni vjetar, doći će do povećanja razine mora tako da valja upozoriti na to. U petak dolazi do naoblačenja, poslijepodne i navečer biti će i kiše. Kiše će biti i u noći na subotu dok se tokom nedjelje očekuje tek povremena kiša uz nešto niže temperature zraka nego li u subotu. Početkom sljedećeg tjedna bit će još malo hladnije, ali uz sve manje naoblake. Zapuhati će istočnjak i bura. |
|
Četvrtak, 20 Oľujak 2008 |
|
1956. godina pamti se po velikoj zimi. I to po zimi u veljači. Diljem Istre mjerene su veoma niske temperature zraka, u unutrašnjosti Istre i ispod -20°C. Snijeg je zabijelio čitav poluotok. No valja spomenuti da je zima 1929. godine bila još jača od ove, no nažalost nema previše podataka ni saznanja o njoj. Sve je počelo još krajem siječnja kad se nad Skandinavijom zadržavala anticiklona od 1045 hPa. Zbog nje su naši krajevi bili na udaru hladnog zraka iz Rusije. Istovremeno, nad Italijom je nastala ciklona od 995 hPa, a razlika u tlaku bila je velika što dovoljno govori o jačini bure.  Ciklona se nekoliko dana zadržavala nad Italijom, posebice južnom. U takvim okolnostima Istra obično ima znatno manje oborina od drugih dijelova Hrvatske, a tu je još i bura koja dodatno suši zrak. Nakon samo kratkotrajnog predaha, nova pošiljka hladnoće iz Rusije zaslužna je za novo stvaranje ciklone na zapadnim Sredozemljem. Ciklona se neko vrijeme zadržala nad nama, no opet bez značajnijih oborina. Evo ukupnih mjesečnih oborina za neka mjesta: Rovinj 30, Pazin 28, Opatija 22, Pula 11, Buzet 10, Poreč i Fažana 9 te Buje samo 2 litre na metar kvadratni. Još jednom ponavljam da je nedostajala nijansa da Istra bude zatrpana. To najbolje svjedoči podatak da je na Lošinju tokom veljače ukupno palo 140 do 170 litara oborine! U prvoj polovici druge dekade mjeseca mjereni su fascinantni minusi diljem Istre. Uslijedili su nakon djelovanja ove ciklone 10.02: Nakon prolaska ciklone nad nama se zadržavala velika količina vrlo hladnog zraka, što najbolje pokazuju ove dvije karte (15.02): Slijedi popis minimalnih temperatura zraka, dok se u zagradi nalazi datum kada je ta vrijednost izmjerena: Pazin -21,3°C (16.), Buzet -14,1°C (11.), Buje -12,2°C (10.), Poreč -11,0°C (14.), Rovinj -10,7°C (14.), Opatija -10,6°C (10.), Fažana -10,6°C (16.) i Pula -10,2°C (16.). Skoro do kraja mjeseca ciklone su kružile Sredozemljem, osobito zapadnim. Tek je na samom kraju mjeseca došlo do laganog zatopljenja zbog azorske anticiklone koja se širila prema našim krajevima. Zanimljiv je podatak o broju dana sa snježnim pokrivačom: Rovinj 23, Pazin 21, Pula 17, Opatija 14, Buzet 4, Fažana 3, a za Labin, Poreč i Buje nema podataka. Inače nisam baš siguran o točnosti podataka za Pulu i Rovinj. Prosječna mjesečna temperatura zraka: Pazin -4,0°C, Buzet i Buje -1,6°C, Poreč -0,9°C, Fažana -0,8°C, Pula -0,5°C, Rovinj 1,1°C. Za kraj evo još nekoliko minimalnih temperatura zraka na području Hrvatske: Brinje i Gračac -34,2°C, Gospić -34,0°C, Petrinja -30,0°C, Zavižan -28,6°C, Ogulin -28,5°C, Varaždin -28,0°C, Virovitica -27,5°C, Zagreb -27,3°C, Osijek -26,0°C, Karlovac -25,2°C, Delnice -25,0°C, Slavonski Brod -24,8°C, Sinj -24,2°C, Sljeme -23,5°C, Zagreb Grič -19,4°C, Knin -18,4°C, Senj -16,6°C, Mosor -13,0°C, Rijeka -12,8°C, Imotski -12,0°C, šibenik -11,0°C, Zadar -8,6°C, Split -8,1°C, Rab -7,6°C, Vela Luka i Mali Lošinj -4,6°C, Dubrovnik i Komiža -4,5°C, Hvar -3,6°C, Palagruža -0,5°C. |
|
Četvrtak, 20 Oľujak 2008 |
|
Proljeće je započelo 20.03.2008. godine u 6 sati i 48 minuta ujutro, a završit će 21. lipnja u 1 sat i 59 minuta. Na južnoj polutki danas je počela jesen. |
|
Srijeda, 19 Oľujak 2008 |
|
Klima je prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem koje je potrebno promatrati više godina. Više meteoroloških faktora utječe na klimu, a najbitniji su: nadmorska visina, zemljopisna širina, raspodjela more-kopno, zračne struje, morske struje i atmosfera te vrsta tla, biljni pokrov, jezera... Prve meteorološke postaje u Istri postavljene su još krajem 19. stoljeća. Istra se nalazi na poluotoku te je sa tri strane okružena morem. To je bitna stvar jer je činjenica da se more danju sporije grije, a noći sporije hladi negoli kopno. Zbog toga nastaju manja polja tlaka zraka što uzrokuje zračna gibanja. Nalazimo se u području zapadne struje zbog koje se često osjeti utjecaj Atlantika u našim krajevima. Tako nam ciklone koje prilaze sa sjeverozapada donose južinu i vlažno vrijeme. Svima poznate Genovske ciklone često donose obilne oborine, a najčešće su u jesen. Nastaju tako da sa sjevera Europe hladni zrak krene prema jugu i zapne nad Alpama, dok sa druge strane Alpa nastaje zavjetrinska depresija tlaka. Ljeti naše krajeve zahvaćaju oslabljene fronte, koje oborine donose uglavnom sjevernom dijelu Jadrana i unutrašnjosti Hrvatske. Ciklone su rijetke, ali se sve češće pojavljuju krajem kolovoza. Zimi visinske ciklone Istri donose buru i suho vrijeme, dok u ostatku Hrvatske pada snijeg. Ciklona koja putuje Jadranom najprije donosi jugo, a onda buru. Ako je zrak dovoljno hladan onda i snijeg. Ako ciklona ima centar nad južnom Italijom onda Istra najčešće ima suho vrijeme dok u Dalmaciji pada kiša ili snijeg. Zimske anticiklone su česte nad srednjom i istočnom Europom, one nam donose suho vrijeme sa burom. Poznata sibirska anticiklona ima svoje središte duboko u Rusiji, a povremeno se prebaci preko Urala pa našim krajevima donosi hladno vrijeme sa burom, često popraćeno visinskom ciklonom. Ponekad se ovakve situacije znaju desiti u ožujku i travnju, što prije svega ne pogoduje procvalim biljkama. Ljeti azorska anticiklona često prekriva zapadno Sredozemlje, a povremeno dolazi i do naših krajeva. Vrijeme je onda toplo, suho i vedro. Najniže temperature u naše krajeve dolaze sa sjeveroistoka, zimi, uz buru. Sa Afrike dolazi topla zračna masa, koja ljeti ponekad može doći sa ugrijanog balkanskog poluotoka. što se tiče temperatura zraka, najveći utjecaj na to ima reljef. Zrak se grije primajući toplinu od podloge, a hladi se također u dodiru sa podlogom. Zbog veće nadmorske visine, najhladnije je na vrhovima Učke i ćićarije. Zimi je tamo prosječna temperatura zraka ispod 0°C, dok je ljeti niža od 18°C. Već na nešto nižoj visini siječanjska temperatura zraka je oko 2°C, a srpanjska oko 19°C. Središnja Istra nalazi se između Učke i ćićarije te zapadne obale Istre. Srednja siječanjska temperatura u Pazinu iznosi 2,7°C, a srednja srpanjska 20,6°C. Okolica se ne razlikuje mnogo od ovih podataka. Valja spomenuti i temperaturnu inverziju – zrak se najjače ohlađuje u blizini tla i slijeva se prema kotlinama. To se događa za vrijeme vedrih i tihih noći. Tako primjerice u Pazinu jutro može biti hladnije nego na vrhu Učke. što se obale tiče, istočna je obala toplija od zapadne, dok je najtopliji krajnji jug (Pula sa otocima) gdje zimi prosječna temperatura ne pada ispod 5°C. Ostatak obale tokom siječnja ima prosječnu temperaturu oko 4°C. Ljetna se temperatura kreće od 22 do 24°C. Utjecaj mora po dolinama rijeka seže duboko u unutrašnjost, a najpoznatija je dolina rijeke Mirne zbog koje topli zrak dolazi skoro do Buzeta. Valja spomenuti i temperaturne razlike more – kopno. U noći je zbog ohlađivanja hladnije u unutrašnjosti, osobito po kotlinama. Na moru je toplije jer zagrijano more ''grije'' obalu. Danju more hladi obalu, tako da u unutrašnjosti Istre temperatura bude nekoliko stupnjeva viša. Ponekad tokom noći na kopnu za biti do 10°C hladnije nego na moru. Tako je u Pazinu jednom izmjereno -21°C, dok je istovremeno uz more bilo oko -10°C. U Opatiji ima 16 dana u kojima temperatura pada ispod nule, u Poreču 40, a u Pazinu 82 dana. Toplih dana (kad je temperatura iznad 25°C) ima najviše na rubovima istre, od 80 do 100, dok ih na vrhu Učke ima manje od 20. Vrućih dana (temperatura iznad 30°C) ima oko 10 do 20 na području središnje i zapadne Istre. Tople noći su noći u kojima temperatura ne pada ispod 20°C; u Opatiji takvih noći ima 36, u Poreču 16, a u Pazinu samo 4. U okolici Pazina nešto više, jer je Pazin ipak u kotlini. Srednja temperatura mora na zapadnoj obali u veljači iznosi oko 9-10°C, a u kolovozu oko 24°C. Minimalna temperatura mora ikad izmjerena iznosila je 5,9°C, a maksimalna 26,5°C. Najviše oborina padne tokom jeseni, a najmanje tokom ljeta. Na prostorni raspored najviše djeluje reljef. Zbog njega, najviše oborina ima na ćićariji i Učki. Najviše vlažnog zraka dolazi sa jugozapada i zapada, te zbog podizanja zraka dolazi do kondenzacije i stvaranja oborina. Godišnje na sjeveroistoku Istre padne preko 1500 mm oborine, dok Učka ima više od 2000 mm. Količina oborine raste sa zapadne obale prema istoku. Na zapadnoj obali Istre padne od 800 do 1100 mm oborina, više na sjevernom djelu. Središnja Istra, Pazin, godišnje ima 1135 mm oborine, a prosječno ima 124 dana sa kišom. Ljeti je posljednjih godina sve češća suša, osobito na zapadnoj obali gdje ima najmanje padalina. U korist tomu ide i crveno tlo koje nema sposobnost da dulje zadržava vlagu. Osim suše, ljeto donosi i brojne nevere sa grmljavinom. Za vrijeme dnevnog razvoja oblaka česta je tuča u središnjem dijelu Istre, a uz more tuča se javlja pri prolazu hladnih fronti. Onda su česte i pijavice. Godišnje ima 20-tak dana sa grmljavinom u Rovinju, Pula 30-tak, dok u unutrašnjosti Istre ima više od 40 dana sa grmljavinom. Prosječna količina naoblake povećava se od juga prema sjeveru Istre. Studeni je najoblačniji mjesec, dok su najvedriji srpanj i kolovoz. Tokom srpnja, u unutrašnjosti Istre oblaci pokrivaju oko 4/10 neba. U prosjeku, godišnje ima oko 80 vedrih dana, Pazin ima 73, dok je taj broj dana na Učki i ćićariji još manji. Magla je uz obalu rijetka, obično ima oko 3 maglena dana godišnje na zapadnoj obali. Najčešća je u proljeće, dok je more još hladno, a kopno se jače zagrije. U unutrašnjosti Istre magle ima znatno više, osobito po kotlinama (Pazin 50 dana). Učka također ima dosta maglenih dana, jer se pod maglene dana računa i onda kada je mjesto promatranja u oblacima. Snijeg je rijeka pojava, a još je rjeđe zadržavanje na tlu. U središnjoj Istri u prosjeku ima oko tjedan dana sa snježnim pokrivačem, dok ih na Učki i ćićariji ima preko 20. U Istri najčešće pušu vjetrovi sa sjeveroistoka i jugoistoka. Sa sjeveroistoka puše bura. Najčešća je po zimi. To je hladan, mahovit i suh vjetar koji puše sa istočne obale Jadrana prema otvorenom moru. I Istri najjače brzine doseže na višim nadmorskim visinama, te na krajnjem jugu. Posebno je poznat rt Kamenjak koji je otvoren prema Velebitu. Postoje dvije vrste bure: anitciklonalna i ciklonalna. Anticiklonalna donosi sunčano, suho i hladno vrijeme, dok ciklonalna uz hladno vrijeme donosi naoblaku i oborine, često puta može biti i snijeg. Ona koja donosi sunčano vrijeme pojavljuje se češće. Za nastanak bure bitna je prepreka između toplijega i hladnijeg zraka, a to su Dinaridi. Te nastaje rušenjem hladnog zraka preko Dinarida do mora. Jugo je topao i vlažan vjetar, koji se u hladnoj polovici godine izmjenjuje s burom. Nastaje kada Istra dolazi pod utjecaj južne ili jugoistočne struje. Na kopnu ne doseže takve brzine kao bura, a donosi oblačno i kišno vrijeme (ciklonalno jugo). Podiže veće valove nego li bura, i to upravo zbog toga što jugo svojim većim djelom puše iznad mora. Najjače je kad puše na prednjoj strani duboke ciklone, posebno Genovske. Pri stabilnu i vedru vremenu, posebno ljeti, za obalni je pojas Istre značajna i obalna zračna cirkulacija. Vjetar od jutra okreće za Suncem. Tako sa jutarnjeg burina okreće prema jugu, a poslijepodne puše sa zapada. Ovaj se vjetar zove maestral i nastaje zbog toga jer se kopno jače zagrije od mora. Valja još spomenuti istočnjak, puše obično kad je ciklona nad Tirenskim morem. Jugozapadnjak je čest ljeti tokom dnevne cirkulacije zraka. Povremeno se javlja i u hladnijem godišnjem dobu, a onda se naziva lebić. Vrlo je kratak, ali može postići veliku brzinu i napraviti štete uz zapadnu obalu Istre. Diže velike valove i uništava luke jer nisu zaštićene sa jugozapada. Sjeverozapadnjak se javlja na stražnjem djelu ciklone, a opasan može biti ljeti, posebno za vrijeme dok je puno ljudi uz obalu. |
|
